Ustanova „Založba kralja Tomislava“ Čapljina utemeljena je Ugovorom o osnivanju ustanove „Založba kralja Tomislava“ od 31. listopada 1997. godine.
Ugovor su potpisali 15 pojedinaca-fizičkih osoba i 5 udruga-pravnih osoba s područja općine Čapljina.
Rješenjem br. 5-125 od 05. prosinca 1997. godine Založba je upisana u registar pravnih osoba kod suda u Mostaru.
Tijela upravljanja Založbom su:
– Sabor
– Upravno vijeće
– Ravnatelj
– Stručno vijeće
Založba je neprofitna organizacija, a njezina djelatnost se temelji na radu i doprinosu njenih članova i podupiratelja te doprinosu i potpori drugih pojedinaca i institucija.Djelatnost Založbe je usmjerena na očuvanje i razvitak kulturnog identiteta Hrvata Čapljine i šire kroz likovne, glazbene, kazališne, književne, edukacijske i druge kulturne aktivnosti te povezivanje sa drugim sličnim institucijama iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Dosadašnja djelatnost Založbe je značajno doprinijela širenje opće kulture na prostoru Čapljine, susjednih općina i gradova i šire.
Sa značajnim aktivnostima Založba je počela koncem 2006. godine završetkom izgradnje jednog dijela Hrvatskog kulturnog središta u Čapljini koji je izgrađen sredstvima ove ustanove i koji je u njenom vlasništvu.
Posebno se ističe Založbina aktivnost na području likovnih umjetnosti. U umjetničkoj galeriji Hrvatskog kulturnog središta izlagana su djela svih značajnih hrvatskih slikara i kipara moderne i suvremene umjetnosti; Josipa Poljana, Iris Bondore Dvornik, Tomislava Buntaka, Đurđe Gudlin Zanoški, Radoslava Viličića, Leile Michieli Vojvoda, Blaženke Salavarde, Josipa Biffela, Ljube Laha, Josipa Marinovića, Krune Bošnjaka, Šime Vulasa, Tihomira Lončara, Đure Sedera, Josipa Jordana, Antona Vrlića, Ivana Marekovića, Kuzme Kovačića, Šime Perića, Tomislava Ostoje, Zlatka Kesera, Stipe Sikirice, Zdenka Grgića, Vlahe Bukovca, Marije Ujević, Slavka Šohaja, Frane Šimunovića, Ksenije Kantoci, Zlatka Šulentića, Vladimira Becića, Stipe Nobila, Antuna Borisa Švaljeka, Lovre Artukovića, Vanje Radauša, Ilije Skočibušića, Petra Barišića, Roberta Budora, Ivana Branka Imrovića, Hrvoja Marka Peruzovića, Virgilija Nevjestića te arh. Zlatka Ugljena.
Založba je kroz svoj rad i djelovanje ostvarila i značajan vlastiti fundus umjetnina, a koji potječe iz donacija istaknutih kipara i slikara i drugih vlasnika umjetnina. Posebno vrijedi istaći donaciju Vjeke Bože Jaraka. Dio vlastitog fundusa (oko 120 umjetnina) je stalno izložen u Založbinoj galeriji „Vjeko Božo Jarak“ u Podkosi – Dubrave, a Založba je sa djelom vlastitih umjetnina priredila izložbe u Mostaru, Omišu, Opuzenu…
Vezano za organizaciju izložbi ali ne samo izložbi, vrijedi istaći izdavačku djelatnost Založbe koja je za 20-tak godina rada izdala preko 70 publikacija.
Založba je od 2014. godine ostvarila značajnu suradnju sa Festivalom dalmatinskih klapa Omiš sa kojim je te godine potpisan i Sporazum o suradnji temeljem kojeg je Založba domaćin organiziranja audicije za sudjelovanje klapa na ovom festivalu sa područja Hercegovine i južnog dijela R Hrvatske.
Značajno je istaći ostvarenu suradnju sa nizom institucija i pojedinaca iz oblasti likovne, glazbene, kazališne umjetnosti (Moderna Galerija Zagreb, Festival dalmatinskih klapa Omiš , Kazalište Histrion, Hrvatsko narodno kazalište Šibenik, Teatar Kerekeš, Exit,…)
Zbog nedovršenosti prostora velike višenamjenske dvorane u Hrvatskom kulturnom središtu u Čapljini, a za što su potrebna značajna financijska sredstva, odnosno nemogućnosti organiziranja kulturnih sadržaja u odgovarajućem prostoru, Založba je organizirala niz kulturnih sadržaja (kazališnih i glazbenih) na drugim lokacijama (Atrij galerije „Vjeko Božo Jarak“ u Podkosi, hotel Mogorjelo, hotel President, motel Karaotok, Trebižat – na Matici).
Dovršetkom izgradnje i opremanja velike višenamjenske dvorane (kazalište, kino, koncerti i dr.) Hrvatskog kulturnog središta osigurali bi se prostorni uvjeti za održavanje brojnih kulturnih sadržaja čime bi prostori Čapljine i šire dobili jednu sasvim bolju i sadržajniju kulturnu dimenziju.
Kroz cijelo vrijeme svoga djelovanja Založba daje značajnu financijsku potporu kulturno-umjetničkim društvima koji su članovi i utemeljitelji Založbe te podupire i ostale kulturne programe, a posebno održavanje Umjetničke kolonije Čapljina.